Redaktura, lektura
i korektura – tri razine obrade teksta
Tri procesa iz naslova – redaktura, lektura i korektura – predstavljaju različite razine obrade teksta, svaki sa specifičnim karakteristikama i funkcijama. Kombinirani, oni oblikuju tekst u cjelovitu i smislenu jedinicu koja je jezično i stilski usklađena. Važno je poznavati razlike među njima kako bi naručitelj i izvršitelj od samog početka imali usklađena očekivanja, izbjegavajući tako neugodna iznenađenja zbog različitih pretpostavki.
Treba naglasiti: bilo što napisano ili izgovoreno može biti tekst. To podrazumijeva da se usluge uređivanja mogu primijeniti na širok raspon materijala, uključujući roman, zbirku pjesama, novinski članak, stručni, diplomski ili doktorski rad, prezentaciju, web-stranicu, udžbenik, jelovnik, strip, računalnu igru, različite natpise itd. Tekst može sadržavati i različite vizualne oblike kao što su grafički prikazi, slike, tablice, ilustracije ili animacije, koje mogu imati i tekstualne elemente.
Prilikom cjelovite obrade takvog teksta postupak obično započinje redakturom, nastavlja se lekturom, a završava korekturom. No često se događa da lektor/ica tijekom lekture obavi i ostale razine obrade, što ovisi o dogovoru između naručitelja i izvršitelja. Kada se gleda na složenost tih procesa, redoslijed je obrnut: korektura je najjednostavnija, lektura je složenija, dok je redaktura najzahtjevniji postupak.
Redaktura
Redaktura, njem. Redaktion, odnosno sadržajno i strukturno dotjerivanje teksta, najopsežniji je oblik uređivanja koji uključuje intervencije slične onima koje u rukopisu provodi urednik. Redaktor može obavljati i posao lektora, odnosno ispravljati jezične pogreške, ali samo ako je završio studij hrvatskog jezika. Najvažniji zadatak redaktora jest semantički urediti tekst, naglasiti ključne dijelove putem pročišćavanja i usklađivanja sa stilom publikacije u kojoj će biti objavljen, ispraviti nespretne i skratiti duge rečenice, ukloniti neprimjerene dijelove i provjeriti stručnu terminologiju.
Kvalitetan je redaktor prije svega stručnjak u širokom području kojim se tema teksta bavi. Ako redaktor i nije specijalist za određenu temu, svejedno može biti izvrstan u svom poslu ako ima izražen osjećaj za jezično izražavanje i oblikovanje misli u tekstu, ako je načitan, prirodno znatiželjan te posjeduje široko znanje opće kulture.
Redaktura također obuhvaća još jedan ključan zadatak: provjeru ispravnosti svih citata i izvora u tekstu prije objave. To znači da redaktor/ica provjerava jesu li svi citati točno preneseni u tekst, te jesu li ispravno označeni kao navodi s preciznim navođenjem autora tih riječi, a ne kao izvorne misli autora teksta. Takva provjera ključna je za izbjegavanje optužbi za plagijat ili pogrešno prenošenje tuđih riječi.
Ukratko, redaktor/ica procjenjuje vrijednost i vjerodostojnost ideja iznesenih u tekstu, utvrđuje smisao i svrhu teksta te, u skladu s time, poboljšava njegov konačni oblik, pritom čuvajući izvornu misao autora. Nažalost, u praksi se rijetko susrećemo s redaktorima, ta razina obrade teksta izgubila se kao samostalni korak, postala je (uglavnom neizrečena) zadaća lektorā.
Lektura
Lektura, izvedena iz latinskih riječi lector (čitač) i legere (čitati), predstavlja drugu, najrašireniju razinu uređivanja teksta po složenosti. Lektura obuhvaća sveobuhvatno ispravljanje jezičnih pogrešaka i stilsko uređivanje cijelog teksta, odnosno njegovo poboljšanje u skladu s gramatičkim, pravopisnim i stilističkim pravilima hrvatskog standardnog jezika. To uključuje uklanjanje gramatičkih i pravopisnih pogrešaka, usklađivanje terminologije s jezičnim normama, dosljednost u citiranju i navođenju literature, te druge lektorske intervencije koje poboljšavaju strukturu rečenica.
Lektura predstavlja jezično i stilsko uređivanje teksta prema pravilima hrvatskog standardnog jezika. Danas je to najpoznatiji pojam u širem društvenom krugu, no opseg lektorskih intervencija nerijetko se pogrešno shvaća. S jedne se strane lektura podcjenjuje, umanjuju se zahtjevnost i vrijednost lektorskog posla, smatrajući da to nije zahtjevan proces koji oduzima mnogo vremena, te da nije bitno tko će i kako obaviti lekturu sve dok se može reći da je “stručnjak” pregledao tekst (ili, kako to često neupućeni doživljavaju: “bacio oko” ili “malo prošao kroz tekst”). S druge strane, lektorski se posao ponekad i precjenjuje, tako što se u pisanju slabo obraća pozornost na smisao i povezanost rečenica, očekujući da će lektor moći razumjeti tuđe misli, pretpostaviti što je autor želio reći, i sve to urediti i prenijeti.
U takvim će situacijama lektor/ica rado savjetovati autora o načinima poboljšanja strukture teksta i uklanjanja potencijalnih sadržajnih nedoumica, ali pritom može nehotice ući u posao redaktora ili urednika, prelazeći tako granice svog djelokruga. Stoga je ključno da naručitelj usluge razumije granice svake razine uređivanja teksta kako bi očekivanja bila usklađena s naravi traženog posla i njegovom cijenom.
Korektura
Korektura, koja potječe od latinskih riječi corrigere (ispraviti) i correctus (ispravljen), posljednja je i najosnovnija razina uređivanja teksta. Korektura obuhvaća pronalaženje i ispravljanje tehničkih ili slučajnih pogrešaka koje su obično nastale u fazi prijeloma teksta, odnosno na samom kraju kada je tekst već pripremljen za tisak. U prošlosti se korektura radila isključivo na rukopisu ili tiskanoj verziji teksta, što je zahtijevalo poznavanje posebnih korekturnih znakova. Danas se korektura uglavnom obavlja u elektroničkom obliku.
Korektura, kao završna faza obrade teksta prije tiska, uključuje završne, tzv. kozmetičke ispravke, poput uklanjanja tipfelera i drugih, uglavnom grafičkih pogrešaka, koje su zbog brzine ili nepažnje propuštene u postupku grafičke pripreme teksta. Korektorov je zadatak primijetiti ove detalje, bez previše fokusiranja na sam sadržaj teksta, što je posao prethodnih dviju faza obrade.
Korektura se obično provodi nakon redakture, lekture i grafičkog oblikovanja, kada se tekst više ne planira znatno mijenjati, kao završna provjera prije objave. Ako je lektura dobro odrađena, u korekturi ne bi trebalo biti previše posla. No važno je napomenuti da korektura nije zamjena za lekturu, to su dva odvojena postupka.
Naručitelj usluge ponekad smatra da lektura nije potrebna te da bi se mogao izbjeći njezin (veći) trošak angažiranjem samo korektora, no korektor ne može raditi opsežne promjene, mijenjati strukturu rečenica niti uskladiti citate i stil teksta kada je on već u prijelomu, pogotovo ako se žuri s objavljivanjem. S druge strane, ponekad se i sama korektura izostavlja, što može uzrokovati objavljivanje tekstova s pogreškama.
Zanima vas cijena?
Cijena lektoriranja – od 3, 45 €
po kartici teksta, ovisno o specifičnostima, vrsti teksta
i roku. Kartica teksta iznosi 1800 znakova s prazninama.
Za procjenu i ponudu javite se izravno putem ove stranice
ili tekst u Wordu pošaljite na e-mail:
nikolina.maletic10@gmail.com